Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

John Baptiste Leard

Rođen: 1753.
Umro: Rijeka, 11 Travnja 1831.

Supruga: Anna rođena Zanchi
Djeca: Joseph, inženjer, slikar amater (Rijeka, 11.10.1824. - 23.01.1897.), Anna, Rosa, riječka slikarica (Rijeka, 18.11.1823. - Verona, 10. 12. 1860.)

U Rijeci je djelovao kao konzul Velike Britanije od 1814. do smrti. Sa Adamićem je organizirao izvoz hrastova drveta iz Hrvatske u Englesku. Umro je tri godine nakon smrti svoga prijatelja Andrije Ljudevita Adamića.

28. svibnja 1814. godine u ime britanskog Foreign officea, i Njenog Kraljevskog Visočanstva, princ Regent je "sa zadovoljstvom" imenovao Johna Learda, konzulom Njenog Visočanstva u luci Rijeka i njezinim ovisnostima.

John Leard se nastanio u vili kasnije nazvanoj po austrijskom nadvojvodi Josefu Karlu. Na mjestu današnjeg riječkog Državnog arhiva u parku Nikole domaćina, početkom 18. stoljeća barun Mihovil Androch sagradio je ladanjsku kuću. To je klasicistička niska zgrada izgrađena kao njegova ljetna rezidencija u skladu s baroknim načinom gradnje seoskih kuća i dvoraca daleko od gradskih središta. Smještena unutar golemog imanja koje se protezalo od područja Kaštel do podnožja brda Kozala, prvi spomen zgrade bio je 1701. Već 1753. godine kuće je prodana kranjskom plemiću i riječkomi patriciju Orlandu, a 1799. vlasnik je obitelj Pasquale.
U 19. stoljeću vila je također promijenila nekoliko vlasnika. Veliki vlasnik imanja Andrija Ljudevit Adamić kupio ga je 1803. godine. Nakon Adamića, vilu je posjedovao John Leard, a nakon toga i riječki gradonačelnik Giovanni de Ciotta. 1881. nadvojvoda Josip kupio ga je od Simeona Vranyczanyja.

1802. 02.03. registrirana je Osiguravajuća komora Rijeka i Karlovac. Pokretači, osnivači i direktori bili su Andrija Ljudevit Adamić, Paolo Scarpa, Franjo de Tomašić i Antun Nais. Među četrdeset sedam dioničara s otkupljenih po pet dionica, bili su i Šimun Adamić (otac A.Lj.Adamića) te John Baptist Leard.

Britanski konzul u Rijeci John Leard je pripadao Masonskoj loži "Humanitas" kao i arhitekt Giovanni Rubinich autor kuće "Sirius" u kojoj se nalazila loža "Sirius". Leard, koji je bio član britanskog konzulata, osnovao je britansku masonsku ložu koja je djelovala u zgradi današnjeg Državnog arhiva u Rijeci te je preuzeo i francuske masone pa tako i Scarpu.

Leard je surađivao s De Ciottom, najuspješnijim riječkim gradonačelnikom koji je od 1889. pokušavao od Rijeke napraviti industrijski grad Srednje Europe, slično kao što se Budimpešta razvila 20 godina ranije. Bio je to sveobuhvatni urbanistički plan grada, plan modernog trgovačkog grada. Uveo je redovito planiranje kao što je to rađeno u Budimpešti i drugim tadašnjim gradovima. Godine 1891. dovršen je Acquedotto Ciotta koji je gradu pružio moderni kanalizacijski i vodovodni sustav.

Također bio je veliki prijatelj i suradnik Andrije Ljudevita Adamicha. Adamich ga je uvjerio u kvalitetu hrastove šume kraj Karlovca, i uvjerrio ga da za britansku vladu kupuje velike količine gotovog i skladištenog drveta.

Budući je Adamić otvorio trgovinu drvom između Hrvatske i Engleske, još je 1803. dobio kredit od britanske vlade od 12.192 funte, a 1813. je i kratkotrajno bio britanski konzul u Rijeci. Na mjestu konzula zamijenio ga je 1814. upravo John Leard, koji je u više navrata pisao Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije o tijeku posla s drvom te da je zajedno s Adamićem i Adamom Smithom posjetio šume oko Karlovca u kojima je Adamić zakupio drvo.
Dana 15. studenog 1817. Adam Smith i Adamić su zaključili ugovor o isporuci 20000 tereta hrastovih trupaca koji bi se isporučili tijekom tri godine. Kolika je važnost cijeloga posla vidi se iz Adamićevih pisama Nugentu datiranih 22. i 31. siječnja 1823. u kojima se sugerira da se trećina austrijskoga državnoga duga Engleskoj isplati drvima, koja bi se dijelom sjekla u šumama koje je Nugent kupio s imanjima Bosiljevo (1820.) i Stara Sušica (1822.).
Sporazum nije bio toliko uspješan jer je Austrija s "Požunskim mirom" od 26. prosinca 1805. izgubila svoje jadranske luke koje su sada prešle pod francusku upravu.

Bio je i osnivač nekoliko filantropskih inicijativa i institucija.

Grobnicu ima na groblju Kozala, polje C-19.

 

Kreirao: - Nenad Labus
          - SEAS

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice