Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Uzelac Mile (Miloš)

Uzelac MileRođen: Crna Vlast, kod Otočca, 1. prosinac 1913.
Umro: Rijeka, 29. lipnja 1987.

Roditelji: Jovan i ??

Antifašistički borac, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, narodni heroj i general zrakoplovstva, general-potpukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. Službovao je u raznim garnizonima. Aktivna služba u JNA prestala mu je 1965.

Rođen je u zemljoradničkoj porodici u Lici.

Poslje završetka osnovne škole, počeo se je školovati za trgovca, ali je to napustio i upisao "Pješadijsku podoficirsku školu" u Bileći, koju je završio 1931. godine. U školi i tokom školovanja postao je simpatizer Komunističke Partije Jugoslavije.

1939. godine završava Tečaj za intruktora padobranstva.
Godine 1940. završio je "Vazduhoplovnu padobransku školu" u Pančevu koja je 1. listopada 1939. započela sa radom kao prva padobranska škola u Jugoslaviji.
Tadašnji padobranski kurs je trajao godinu dana, a klasu su činili isključivo oficiri i podoficiri dobrovoljci. Prvu klasu padobranske škole završilo je 20. srpnja 1940. godine 28 polaznika, koji su stekli zvanje "padobranac" i dobili prve padobranske oznake. Oznake su činili motivi orla sa puškom. Škola je, nakon što je odškolovala dve klase padobranaca premiještena u Novi Sad. Komandant škole do okupacije u travnju 1941, bio je kapetan I klase Dragutin Dolanski.
( Dolanski je nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije pristupio domobranima NDH i obavljao dužnosti komandira Padobranske lovačke satnije (srpske čete), a kasnije i dužnosti u komandama hrvatskog vazduhoplovstva. Treba spomenuti da je taj isti Dragutin Dolanski bio prvi jugosloven koji je 2. rujna 1926. godine izveo individualni padobranski skok na tlu Jugoslavije na aerodromu u Novom Sadu. Skok je izveden padobranom tipa "BLANQUIER" sa visine od 650 m, iz aviona tipa "Anrio".

Izbegavši zarobljavanje u Beogradu tokom Travanjskog rata 1941., vratča se u rodno selo i tu se uključuje u rad na pripremama za oružani ustanak i obranu Jugoslavije.

Nakon izbijanja ustanka u Lici, seljani su ga izabrali za komandanta sela.
Uskoro je postao zapovjednika partizanskog odreda "Ognjen Prica".
U rujnu 1941, učestvovao je u nekoliko napada na italijanske jedinice, što su bili i prvi napadi na italijanske fašiste u Lici.
U studenome 1941, odred je prebačen u Kosinj, gde je uništio pilanu koja je radila za okupatora, a njegovi borci su zatim učestvovali u rušenju željezničke kompozicije na pruzi između Vrhovina i Gospića.
6. veljače 1942. Druga četa bataljona "Ognjen Prica", 5. četa 2. bataljona 1. ličkog NOP odreda "Velebit" i "Lapačka četa" zauzele su Čanak (kod Gospića), iz koga su se ustaše i žandarmi izvukli u pravcu Jurković-Dola.

u prosincu 1941. glavni štab NOPO Hrvatske, postavio je Uzelca za operativnog oficira Štaba grupe NOP odreda za Liku. Prilikom napada na italijanske vojnike u Korenici, početkom 1942, jurišajući u streljačkom vodu jedne čete bataljona "Krbava", biva teško ranjen.
1942. godine primljen je i u članstvo KPJ.

Krajem 1942. GŠ (General-Štab) NOV i PO Hrvatske postavio ga je za zapovjednika 2. brigade 6. ličke divizije.

Od početka siječnja do 13. lipnja 1943. godine postao je načelnik Štaba Šeste ličke divizije i rukovodio borbama jedinicama ove divizije na području Like i istočne Bosne.

Krajem veljače 1944. Vrhovni štab NOV i POJ postavlja Uzelca za zapovjednika 20. Dalmatinske divizije. Pod njegovimzapovjedništvom divizija je učestvovala u završnim borbama za oslobođenje Dalmacije.

1945. postaje načelnik načelnik Štaba Jedanaestog hrvatskog korpusa.

Početkom ožujka 1945. ukida se 8. korpus NOVH, a njegove divizije (9., 19., 20. i 26.) ulaze u sastav novoosnovane 4. Jugoslavenske armije (JA). Njezinim zapovjednikom postaje Petar Drapšin, a političkim komesarom Boško Šiljegović, dotadašnji komesar 8. korpusa. Armija je brojala 70 000 vojnika, a taj je broj do početka svibnja porastao na 110 000. U operativnom pogledu bili su joj podčinjeni 4., 8. i 11. korpus NOVH. Štab 11. korpusa NOVH sačinjavali su: zapovjednik general-major Mićun Šakić, politički komesar pukovnik Šime Balen i načelnik štaba pukovnik Mile Uzelac. Pod zapovjedništvom korpusa nalazile su se 13. primorsko-goranska, 35. lička i 43. istarska divizija, 1. tenkovska, Artiljerijska, Inženjerijska i Dopunska brigada i Kvarnerski odred mornaričke pješadije.

U periodu od 1946. do 1948. se školuje pa završava Višu vojnu akademiju "M. V. Frunze" u SSSR-u i Kurs operative Više vojne akademije JNA u Beogradu. Akademija je u svom sastavu imala šest univerziteta i operativnu školu.

Tokom svoje posljeratne karijere bio je na čelu divizija u Osijeku, Nišu, Rijeci, Kragujevcu, Bjelovaru ... Bio je komandant divizije i korpusa, a izvesno je vreme radio i u Generalštabu JNA.

27. studenog 1953. godine odlikovan je Ordenom narodnog heroja.

1966. godine odlazi u penziju sa činom general-potpukovnika JNA.

Nosilac je partizanske spomenice i ordena partizanske zvijezde.

Umro je 29. lipnja 1987. godine u Rijeci. Pokopan je na groblju Trsat, polje C-I-95c.

Mile Uzelac, grob na Trsatu

ORDENI:

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice