Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Šćitar Drago

Drago ŠćitarRođen: Venco, Italija, 1919.
Umro: Sinac 16. veljača 1944.

Roditelji: ??

Antifašistički borac.

Obitelj Šćitara na Trsat dolazi 1922. godine. On tu završava tri razreda građanske škole. Nakon građanske škole morao se zaposliti u Tvornici papira gdje postaje članom SKOJ-a.

U ožujku 1941. mobiliziran je u vojsku Kraljevine Jugoslavije. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije vraća se na Trsat.

U lipnju 1941. godine proširen je Mjesni komitet SKOJ-a za Sušak. Prema nekim mišljenjima, taj osnivački sastanak Mjesnog komiteta održan je u barci ispred Martinščice. U Komitet su izabrani Stanko Pavlinić kao sekretar, Marko Branković-Braco, željko Marač, Dragutin Šćitar i Tugomir Soldatić. Kao organizatori omladine na Trsatu isticali su se Drago Ščitar, Tugomir Soldatić, Milivoj Matrljan i Mirko Piškulić, na Vežici Željko Marač, u centru Vera Deutsch, i drugi. U listopadu je samo na Sušaku radilo 39 aktiva sa 149 omladinaca.

U kolovozu 1941. s prvom grupom trsatskih omladinaca skojevaca odlazi u partizane na Tuhobić. Kada je u logor stigao dovoljan broj boraca, formirana je partizanska četa "Božo Vidas-Vuk" koja je dobila ime ovog poznatog revolucionara i radničkog borca iz Hreljina. Zvali su se još "Sušačka" iii "Tuhobićka četa".
U vrijeme napada okupatora na nju, 12. novembra 1941., brojila je oko 120 ljudi. Nakon napada na četu, Drago Šćitar se sklanja u Kostrenu gdje se tajno liječi jer su mu noge bile promrzle. Nakon oporavka ponovno odlazi u partizanske jedinice.
Borio se u redovima 13. primorsko-goranske i 35. ličke divizije.

Poginuo je u Lici 16. veljače 1944., u borbi kod Sinca kao pomoćnik komesara bataljona 2. brigade 35. divizije. Imao je 25 godina.

Pokopan je u niši 12A u Kosturnici u Parku Heroj na Trsatu.

Ulica na Vojaku, paralelna sa ulicom Slavka Krautzeka, ali sa druge strane groblja nosi njegovo ime.

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

 

O Rijeci na engleskom jeziku
Riječka povijest općenito

Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
Povijest Rijeke od 1500 do 1600
Povijest Rijeke od 1625 do 1650
Povijest Rijeke od 1675 do 1700
Povijest Rijeke od 1725 do 1750
Povijest Rijeke od 1775 do 1800
Povijest Rijeke od 1825 do 1850
Povijest Rijeke od 1875 do 1900
Povijest Rijeke od 1925 do 1950
Povijest Rijeke od 1975 do 2000
Povijest Rijeke od 2015 do Danas
Rijeka, razni događaji i ostalo

Riječka vlast kroz stoljeća
Riječki grbovi i zastave (heraldika)

Povijest Rijeke od 1400 do 1500
Povijest Rijeke od 1600 do 1625
Povijest Rijeke od 1650 do 1675
Povijest Rijeke od 1700 do 1725
Povijest Rijeke od 1750 do 1775
Povijest Rijeke od 1800 do 1825
Povijest Rijeke od 1850 do 1875
Povijest Rijeke od 1900 do 1925
Povijest Rijeke od 1950 do 1975
Povijest Rijeke od 2000 do 2015

Riječke Biografije
History of Racing, Preluk - Opatija - Rijeka

 

Na vrh stranice