Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Prager, Andrija (Andreas, Andrej)

Prager, AndrijaRođen: Zagreb, 17. ožujak 1935.
Umro: Rijeka, 4. svibnja 2015.

Roditelji: otac Karl (Dragutin) Prager (Beč, 1896. - ??), majka Amalija (Ljubljana, ?? - ??)

Supruga: Jasna

Profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci. Tijekom svoje sveučilišne karijere bio je projektant brojnih složenih projekata među kojima se posebno ističe automotodrom Grobnik iz 1978.

Andrija Preger je bio jedino dijete u braku Amalije i Karla koji je sklopljen nedugo nakon upoznavanja i početka zajedničkog rada. Otac je tokom drugog svijetskog rata, zbog svojih godina bio samo čuvar skladišta čizama u Zagrebu. Pri pokušaju bijega u Austriju na kraju rata pretrpio je stradanja Blaiburga i završio u zatvoru gdje je proveo godinu dana.
U to je doba mali Andrija zajedno s majkom živio u Austriji kod strica Hansa, vlasnika manje građevinske tvrtke u gradiću Kindbergu u sjevernoj Štajerskoj i polazio gimnaziju u obližnjem gradiću Bruck an der Mur. U Zagreb su se vratili već 1946., odmah nakon što je otac pušten.

Profesor emeritus dr. sc. Andrija Prager, diplomirani inženjer građevinarstva rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i završio gimnaziju. Godine 1953. upisao je Građevinski odsjek na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je 1960., sada već na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu, diplomirao na općem smjeru. U Austriji je obavljao i studentsku praksu.

Nakon školovanja zaposlio se u poduzeću "Hidrotehna", uglavnom na hidromelioracijskim radovima.

1962. godine, u Karlovcu je završio vojni rok u školi za "rezervne oficire" i dobio ponudu za posao u Rijeci, a imao je mogućnost da dobije i stan.

Zaposlio se kao voditelj tehničke službe u Zavodu za komunalnu djelatnost u Rijeci, gdje je radio do 1965., a u međuvremenu je položio stručni ispit.

1966. zaposlio se u "Rijeka-projektu" gdje je radio 12 godina u prometnom odjelu. Tu je kao glavni projektant za kopneni promet bio uključen u mnoge ondašnje velike projekte. Radio je na projektu podvožnjaka u Krešimirovoj ulici u Rijeci, luke za rasute terete u Bakru, idejnog projekta autoceste Rijeka – Trst koji nažalost nikada nije ostvaren. Radio je i na projektu riječke zaobilaznice, dionice Orehovica – Jurdani, s čvorištima Orehovica, Škurinje, Diračje i Matulji.

Andrija Preger1969. nakon osnivanja "Više tehničke građevinske škole", započinje i njegova karijera predavača u dopunskom radnom odnosu.

Od 1972. do 1976. radi kao predavač na Građevinskom odsjeku Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s tim što je od 1989. pa do umirovljenja 2004. po pola radnog vremena radio na Građevinskom fakultetu u Rijeci i na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.

1978. stiče zvanje magistra tehničkih znanosti.

Jedan ga je projekt ipak obilježio za cijeli život, a riječ je dakako o automotodromu na Grobniku. Projektant je autodroma postao gotovo slučajno jer je pomagao kolegi u prevođenju propisa FIM-a za motociklističke staze koji su uglavnom svi bili na njemačkom jeziku.
1978. glavni je projektant automotodroma Grobnik koji je trebao zamjeniti stazu na Preluku. Na stazi na Preluku je zbog sigurnosti natjecatelja i gledatelja sredinom 1977. FIM (Fédération Internationale de Motocyclisme – Međunarodni motociklistički savez) zabranio utrke, a tome je vjerojatno pridonijela i pogibija slavnoga britanskoga motociklističkog asa Billija Nelsona.

Prager je u projektu predstavio vozno-dinamički proračun toga jedinstvenog objekta, što je bio preduvjet za njegovo projektiranje jer detaljnih uputstava za projektiranje motodroma nije bilo. ing. Andrija je putovao Europom i upoznavao se sa karakteristikama najpoznatijih evropskih staza kako bi uspio projektirati najbolju stazu na ovim prostorima. Nova je staza izgrađena za rekordnih šest mjeseci. Dovoljan rok da 13. rujna u park vozača primi svjetske nomade na dva kotača.
Zanimljivo je to da je prof. Prager na temelju usvojene geometrije trase izračunao prosječnu brzinu kruga za motocikl od 500 ccm od 151,1 km/h, a ona izmjerena na prvoj utrci u rujnu 1978. bila je veća za samo 1,6 posto i iznosila je 153,1 km/h.

17. rujna 1978. godine svečano je otvoren "Automotodrom Grobnik", kada je održana i prva Velika nagrada - utrka Svjetskog prvenstva u brzinskom motociklizmu. U to vrijeme staza koja je jedina udovoljavala svjetskim kriterijima, dugačka je 4168,75 metara, u najužem djelu široka je deset, na startnom pravcu 17 metara, a nalazi se na 320 metara nadmorske visine. Svjetski su brzinski asovi isticali da je za pobjedu na Grobniku uz tehničku perfekciju motocikla ključan i ljudski faktor.

Utrke su na Automotodromu održavane neprekidno do 1990. godine, a na svakoj je bilo nazočno oko sto tisuća posjetitelja. Od Domovinskog rata na automotodromu se održavaju različite utrke Alpe adria prvenstva, Europska prvenstva i Svjetskog prvenstva.

Automotodrom Grobnik

1984. Andrija je doktorirao obranom disertacije "Istraživanje krutih nosivih struktura u sastavu prometnica".

Na sjednici Gradskog vijeća održanoj 19. travnja 1993. godine, izabran je za zamjenika predsjednika Odbora za statutarno-pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Prager Andrija: Trojezični građevinski rječnikObjavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i inozemnim časopisima te sudjelovao na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima, a bio je autor ili koautor u šest knjiga. Bio je i voditelj znanstvenog projekta Studija riječkih gradskih prometnih prostora (1989.-1993.) i suradnik na projektu Istraživanje mogućnosti izvedbe betonskih kolnika (1989.-1990.).

Prof. Prager je dobro govorio njemački jezik, dobro je poznavao slovenski i engleski, a služio se i ruskim i talijanskim jezikom.
Autor je Trojezičnog rječnika građevinarstva koji se sastoji od hrvatsko - englesko - njemačkog, englesko - hrvatsko - njemačkog i njemačko - hrvatsko - engleskog dijela. Sadrži približno 20.000 riječi odnosno hrvatskih, engleskih i njemačkih termina iz građevinarstva i pratećih područja poput arhitekture, matematike, geologije, informatike, ekologije, ekonomije i prava, a namijenjen je građevinskim stručnjacima i prevoditeljima, studentima i nastavnicima građevinskih studija.

Prof. Prager dobio je 2012. godine nagradu "Kolos" za životno djelo Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

 

VEĆI PROJEKTI NA KOJIMA JE SUDJELOVAO:

 

ZNANSTVENO - NASTAVNA ZVANJA:

 

DJELA:

 

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice