Rijeka, Croatia
Loading



 


Zdravko Matulja
Umro je Zdravko Matulja, jedan od najvećih, najkarizmatičnijih, najtrofejnijih, tehnički potkovanih hrvatskih motociklista. Rođen je u Voloskom (Opatija, Hrvatska) 13. lipnja 1957. Prva sportske iskušenja i radosti doživio je 1972. kada je osvojio Prvenstvo Zajednice općina Rijeka u spretnostnoj vožnji. Godine 1982., nakon iznimnih rezultata u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postaje jedini hrvatski europski prvak u klasi do 50 ccm, ali ne kao član tvorničke momčadi, već kao privatnik. Od 1983. do 1990. je u tri različite klase, 50, 80 i 125 ccm, nastupao na 17 utrka svjetskog prvenstva, da bi najbolji rezultat sezone ostvario 1984. s 12. mjestom u klasi 80 ccm. Umro je 26. prosinca 2022. RIP veliki čovječe.


riječki dvoglavi orao


Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Riječanin, pomorski vremeplov

 

Duda Bonaventura

Bonaventura DudaRođen: Rijeka. 14. siječnja 1924.
Umro: Varaždin, 3. kolovoz 2017.

 

Bonaventura Duda, krštenjem Roko, bio je neumoran pastoralni djelatnik, propovjednik, pisac, filozof i povjesničar, pjesnik, etnolog, glazbenik, književnik, prevoditelj, publicist i voditelj duhovnih vježbi i dopisni član HAZU-a. Dobitnik je brojnih hrvatskih i stranih nagrada te priznanja. U svjetskim je razmjerima istaknuti biblijski ekumenist te kao praktičar i pisac realizator obnove u Katoličkoj crkvi. Duda je bio poznat kao jedan od najvećih biblijskih prevoditelja i promotor duha Drugog vatikanskog sabora.

Od 1946. objavio je više tisuća znanstvenih, stručnih i kulturnih priloga te više od 40 knjiga između kojih je kapitalno izdanje Zagrebačke Biblije

Bonaventura DudaRođen je u Rijeci, a rano djetinjstvo proveo je u selu Krasu na otoku Krku. Veoma je rano ostao bez majke, a oca jedva da je poznavao. Svu skrb za Roka preuzela je teta.

Na Krasu je krenuo u pučku školu. Pohađao ju je do 1933., a nakon toga seli se na Sušak gdje do 1935. završava još dvije godine građanske škole. Za vrijeme svojeg boravka u Rijeci Roko je našao utočište kod časnih sestara Svetog Križa kod kojih je ministrirao na svetoj misi. Tu je upoznao franjevce s Trsata koji su dolazili služiti sestrama svetu misu koje je nakon drugog razreda zamolio da ga prime u samostan. Primili su ga i 1935. poslali u Varaždin u franjevačku gimnaziju.

U to se vrijeme Duda bavi i glazbom, svirajući zajedno s Fra Kamilom Kolba, bivšim orguljašem franjevačke crkve u Zagrebu.

14. kolovoza 1941., nakon VI. razreda stupa u franjevački red. Na krštenju Roko, sada mijenja ime u fra Bonaventura.

Nakon mature u lipnju 1944. počeo je studij teologije u Zagrebu.

15. siječnja 1950. diplomira na Katoličkome bogoslovnom fakultetu, a 15. siječnja iste godine je na Trsatu proslavio mladu misu.

Nakon vojske, u prosincu 1952. postiže gradus licencijata iz teologije.

Od jeseni 1954. do lipnja 1957. studira u Rimu na Papinskom franjevačkom sveučilištu "Pontificia Università Antonianum", gdje je doktorirao iz teologije, a potom na Papinskom biblijskom institutu koji je pohađao od 1955. do 1957., gdje je dobio biblijski licenciat "in re biblica".

Bonaventura Duda

Od 1957. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, potom i na Filozofsko-teološkom učilištu Hrvatske franjevačke provincije. Tokom godina predavao je: uvod u filozofiju, filozofiju religije, franjevačku povijest, misiologiju, kristologiju i sakramentologiju s mariologijom, eshatologiju te kroz više godina uvod u misterij Krista i duhovno bogoslovlje.

Bonaventura Duda1963. zajedno s franjevcem Zorislavom Lajosom pokreće izdavanje vjerskih novina "Glas s koncila".

Od 1964. do 1969. bio je redoviti profesor i pročelnik Katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Duda i Jure Kaštelan pokrenuli su i bili glavni urednici prijevoda "Biblije" na hrvatski jezik koji je 1968. objavila Stvarnost.

1968. godine. Duda je sudjelovao u osnivanju izdavačke kuće "Kršćanska sadašnjost" i teološkog društva "Kršćanska sadašnjost"

1969. on i Jerko Fućak preveli su "Novi zavjet" na hrvatski jezik i pripremili novi "Lekcionar".

Više puta bio je prodekan, a od 1982. do 1986. dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Predavao je i na različitim institutima, a uz profesorski i nastavni rad, često je sudjelovao na brojnim skupovima i objavljivao radove u stručnim časopisima i znanstvenim zbornicima.

Od 1993. redoviti je profesor Sveučilišta u Zagrebu.

Umirovljen je 1. listopada 1993.

9. studenog 2001. izabran za profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu.

Bonaventura Duda

Godine 2004. p. Bonaventura Duda dobio je znanstvenu nagradu "Annales Pilar" Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar".

2010. postaje dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za društvene znanosti.

Fra Bonaventura Duda preminuo je 3. kolovoza 2017. u Franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, u 94. godini života. Većinu života živio je i djelovao u Franjevačkom samostanu sv. Franje na Kaptolu.
Pokop je održan u utorak 8. kolovoza u 15.50 sati na groblju Mirogoj.

 

GLAVNA DJELA:

 

NAGRADE:

 

Kreirao: SEAS

 

Izvori:

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta
- Riječka povijest općenito

- Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400
- Povijest Rijeke od 1500 do 1600
- Povijest Rijeke od 1625 do 1650
- Povijest Rijeke od 1675 do 1700
- Povijest Rijeke od 1725 do 1750
- Povijest Rijeke od 1775 do 1800
- Povijest Rijeke od 1825 do 1850
- Povijest Rijeke od 1875 do 1900
- Povijest Rijeke od 1925 do 1950
- Povijest Rijeke od 1975 do 2000
- Povijest Rijeke od 2015 do Danas
- Rijeka, razni događaji i ostalo
- O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije
- Riječka vlast kroz stoljeća
- Povijest Rijeke od 1400 do 1500
- Povijest Rijeke od 1600 do 1625
- Povijest Rijeke od 1650 do 1675
- Povijest Rijeke od 1700 do 1725
- Povijest Rijeke od 1750 do 1775
- Povijest Rijeke od 1800 do 1825
- Povijest Rijeke od 1850 do 1875
- Povijest Rijeke od 1900 do 1925
- Povijest Rijeke od 1950 do 1975
- Povijest Rijeke od 2000 do 2015

- History of Racing, Preluk - Rijeka
- Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice