Dr. Babić Krunoslav

Krsno ime: Krunoslav Bogdan Josephus

Rođen: Rijeka, 12. travanj 1875.
Umro: Rijeka, 4. ožujak 1953.

Roditelji: otac: Mate Babić (ravnatelj gradskih daća u Senju), majka: Amalija rođena Gradiški.
Braća i sestre: Zdenka, Ljerka

Supruga: Oliva rođena Petrić
Djeca: kćeri: Zdenka (rođena 1899., liječnica), Ljerka (rođena 1902.), sin: Leo (rođen 1907.)

Hrvatski zoolog, sveučilišni profesor i ravnatelj Zoološkog muzeja u Zagrebu, koji se, kao zoolog muzealac, cijelog života bavio znanstvenim faunističkim istraživanjima, osobito hidroida i spužava. Poliglota koji je govorio njemački, talijanski, francuski, engleski, grčki i latinski.
Otac je Babić Lea, arhitekte, jednog od osnivača i dugogodišnjeg direktora "Rijeka-projekta" i suosnivača riječkog Građevinskog fakulteta.

Rođen je u Senju. Osnovnu školu pohađao je u Senju, a gimnaziju u Rijeci gdje je 1893. maturirao. Prirodne znanosti diplomirao je 1899. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za matematiku i fiziku.

 14. svibnja 1899. vjenčao se s Olivom, rođ Petrić. Imali su troje djece: Zdenku, Ljerku i Lea.

2. prosinca 1899. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu iz zoologije hidroidnih polipa s tezom: "Materijali za poznavanje hrvatske faune vodenih polipa (Građa za poznavanje hrvatske faune hidropolipa)", gdje je promoviran u doktora filozofije.

Vojsku nije služio, zbog izražene kratkovidnosti.

Radio je kao srednjoškolski učitelj u Osijeku, Varaždinu, Sušaku i Zemunu. Nakon diplomiranja, predavao je prirodopis kao glavnu, a geografiju i fiziku kao sporedne struke.

23. veljače 1900., Dekretom kraljevske Zemaljske vlade, Odjel za nastavu i bogoštovlje imenuje ga "ispitanim namjesnim učiteljem na gimnaziji u Varaždinu" gdje je započeo sa predavanjima 28. veljače iste godine.

Već 29. kolovoza iste godine dekretom je premješten u Veliku kraljevsku gimnaziju u Osijeku.

23. srpnja 1901. imenovan je srednjoškolskim učiteljem u Velikoj kraljevskoj gimnaziji na Sušaku.

29. srpnja 1904. premješten je u kraljevsku Veliku gimnaziju u Zemunu.

11. studenoga 1905., nakon položenog ispita, dodijeljen mu je naslov profesora.

24. prosinca 1906. imenovan je kustosom u Hrvatskom zemaljskom zoološkom muzeju u Zagrebu (do 1927. godine), a od 1927. do 1945. godine bio je u istome muzeju i ravnatelj. Ujedno je kao privatni docent počeo predavati "morfologiju i sistematiku beskralješnjaka" na Filozofskom fakultetu i na Višoj pedagoškoj školi.

23. rujna 1916. habilitiran je za predavača "morfologije i sistematike beskralježnjaka" na Sveučilištu. Taj je posao radio do 1942. godine.

8. kolovoza 1927. ukazom jugoslavenskog kralja bio postavljen za izvanrednog profesora zoologije na Filozofskom fakultetu. Mjesec dana kasnije je preuzeo i dužnost ravnatelja Zoološkog muzeja.

17. rujna 1927. odlukom Ministarstva prosvjete postavljen je za ravnatelja "Zoološkog odjeljenja Narodnog Muzeja u Zagrebu".

26. veljače 1929. ukazom jugoslavenskog kralja postavljen je za redovitog sveučilišnog profesora. Tada predaje i na Višoj pedagoškoj akademiji u Zagrebu.

Zoolog Krunoslav Babić bio je istodobno ravnatelj Hrv. narodnoga zoološkog muzeja, i predstojnik zoološke katedre, a u isto vrijeme i predstojnik sveučilišnoga Zoologijsko-zootomičkog zavoda, kao što su to prije njega bili još samo naši naši najslavniji zoolozi Spiridion Brusina (1875. - 1900.) i August Langhoffer (1901. - 1926.).
Babićev interes bio je okrenut morskim organizmima, beskralježnjacima celenterateima i o tome je ostavio najviše radova u inventarnim knjigama Muzeja i u zbirkama. Također je predstavio mnogo radova o beskralježnjacima, posebno hidrozoima, zatim spužvama i člankonošcima, i to najvećim dijelom u povezanosti s Jadranskim morem. Dao je i opsežan i temeljit monografijski prikaz kremenih spužava Jadrana. Napisao je i nekoliko radova o spužvama na Jadranu, otkrivši nekoliko novih vrsta. Spužvasta vrsta "Axinella babici" imenovana je u njegovu čast.

Od 1940. bio je punopravni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Umirovljen je 1945. Nakon umirovljenja je živio u Opatiji.
Umro je u Općoj bolnici u Rijeci, 4. ožujka 1953. u 4 sata u 79. godini života. P
okopan je na trsatskom groblju u obiteljskom grobu uz pokojnu suprugu Olivu, polje G-I-31

Od šezdesetak njegovih radova, petnaestak je znanstvenih, desetak stručnih ili preglednih radova, dvadesetak popularno-znanstvenih. Uzmemo li sve njegove radove, gotovo tridesetak njih tematski je vezano uz Jadransko more.
U Arhivu Muzeja grada Senja nalazi se rukopisna ostavština K. Babića s raznim dokumentima.

RADOVI:

• "Građa za poznavanje hrvatske faune hidropolipa", Rad JAZU, knj. 135, Zagreb, 1898.
• "Slatkovodni i morski akvarija", Prosvjeta 16, Zagreb, 1908.
• "Prilog fauni Jadranskog mora. (Hydroidea: Drymonema dalmatina Haeckel; Eucharis multicornis Eeschsch; Neptunus sanguinolentus M. Edw.; Gonoplax rhomoboides Desm. var. angulata", Rad JAZU, knj. 183, Zagreb, 1910.
• "Pogledi na biologičke i bionomičke odnose u Jadranskome moru: sa 95 slika van teksta", Zagreb, 1911.
• "Pogledi na biologičke i bionomičke odnose u Jadranskome moru", JAZU, Znanstveno djelo za opću naobrazbu, 5, Zagreb, 1911.
• "Aglaophenia adriatica n. sp., eine neue Hydroidform aus der Adria", Zool. Anz. 37, Leipzig, 1911.
• "Planktonički celenterati iz Jadranskog mora", Rad JAZU, 200, Zagreb, 1913.
• "Život Jadranskoga mora", Zagreb, 1928.
• "Adaptivne morfoložke promjene", RAD, 1945.

Napisao je i dvadesetak radova na njemačkom jeziku objavljenih u Leipzigu.

Objavio je i dvadesetak knjiga i članaka koji istodobno pripadaju kategoriji stručnih radova, pri čemu je ponekad više naglasak na stručnom podatku, a ponekad na popularizaciji znanstvenih sadržaja. Samo neki među njima:

• "Moć prilagođavanja" (PRIRODA, 1915. broj 4 str. 57 )
• "Želva usminjača" (PRIRODA, 1920. broj 9 str. 176
• "Mravi" (PRIRODA, 1922. broj 3 str. 50 )
• "Terarij" (PRIRODA, 1922. broj 8-9 str. 166 )
• "Svijetljenje životinja" (PRIRODA, 1922. broj 8-9 str. 179 )
• "Životinjski svijet" (u: Zemljopis Hrvatske, 2), p. 482–502, Zagreb, 1942.
• "Vampiri" (PRIRODA, 1923. broj 3 str. 55 )
• "Uebersicht der Hidroidpolypen des adriatisches Meeres" (Glasnik Hrvatskog prirodnog društva, 1903. broj 4-6 str. 201 )
• "Opilionidi Hrv. zemaljskog muzeja u Zagrebu", Glasnik Hrv. prirodoslovnog društva, 28, 1916.
• "Fauna Hrvatske (Branchiopodidae)", Glasnik Hrvatskog prirodnog društva, 29, br. 3-4, Zagreb, 1917.

 

UDŽBENICI (pisani u suradnji sa Nikolom Finkom):

• Životinjstvo za niže razrede srednjih i njima sličnih škola, Zagreb, 1926, 1-291 (više izdanja).
• Zoologija za više razrede srednjih škola. I. dio: Nauka o čovjeku, Narodna knjižnica, Zagreb, 1936, 1-105 (više izdanja)
• Zoologija za više razrede srednjih škola, II. dio: Nauka o životinjama, Narodna knjižnica, Zagreb, 1936, 1-206 (više izdanja).
• Podaci o kukcima (1927/28): 51; udžbenik: 52.

 

 

Kreirali: - Nenad Labus
          - SEAS          

 

 

Izvori:

• Hrvatski Biografski Leksikon, BABIĆ, Krunoslav
• Hrvatska enciklopedija, Babić, Krunoslav
• Wikipedia, Krunoslav Babić
• JOSIP BALABANIĆ : KRUNOSLAV BABIC, HRVATSKI ZOOLOG, SVEUČILIŠNI PROFESOR ZOOLOGIJE I MUZEALAC (Senj, 1875. - Opatija, 1953.)
• Forum Croinfo.net,Trsatsko groblje, počivalište mnogih... (Autor: Milić)

 

- Riječka groblja - Imenik riječkih posljednjih počivališta - Riječka povijest općenito - Povijest Rijeke od Prapovijesti do 1400 - Povijest Rijeke od 1500 do 1600 - Povijest Rijeke od 1625 do 1650 - Povijest Rijeke od 1675 do 1700 - Povijest Rijeke od 1725 do 1750 - Povijest Rijeke od 1775 do 1800 - Povijest Rijeke od 1825 do 1850 - Povijest Rijeke od 1875 do 1900 - Povijest Rijeke od 1925 do 1950 - Povijest Rijeke od 1975 do 2000 - Povijest Rijeke od 2015 do Danas - Rijeka, razni događaji i ostalo - O Rijeci na engleskom jeziku

- Riječke Biografije - Riječka vlast kroz stoljeća - Povijest Rijeke od 1400 do 1500 - Povijest Rijeke od 1600 do 1625 - Povijest Rijeke od 1650 do 1675 - Povijest Rijeke od 1700 do 1725 - Povijest Rijeke od 1750 do 1775 - Povijest Rijeke od 1800 do 1825 - Povijest Rijeke od 1850 do 1875 - Povijest Rijeke od 1900 do 1925 - Povijest Rijeke od 1950 do 1975 - Povijest Rijeke od 2000 do 2015 - History of Racing, Preluk - Rijeka - Riječki grbovi i zastave (heraldika)

 

Na vrh stranice