Rijeka, Croatia
Loading


The links above provide you a way back to main part of the dictionary. Pages Preluk and Rijeka are only the add to my site, to give you some information about me, and some interesting facts about my home town and an old racing track only few kilometers from Rijeka. Rijeka has a great history organizing races almost a century ago.

riječki dvoglavi orao

Ambigram Rijeka

Udruga 051 Rijeka

RiRock, glazbeni internetski magazin

Kronologija riječke povijesti kako je ovdje predstavljena ne pomaže nam mnogo u uvidu u dramatičnost situacije koja se na riječkom području odvijala  tokom njene bogate i raznolike povijesti. Brojevi godina hladni su i bezlični. Oni nam otkrivaju samo kada se nešto zbilo, ne i životnu situaciju tog trenutka. Da bi čovjek sebi mogao predstaviti tu dramu, uvijek je preporuka da se u ruke uhvati dobra povijesna knjiga koja će to bolje predstaviti i opisati. Ova kronologija može poslužiti kao referenca i podsjetnik.

 

Povijest grada Rijeke (2015. do danas)

Rezultati predsjedničkih izbora 2015Kolinda Grabar Kitarović2015. 11. Sječnja Hrvatska je birala predsjednika, a na glasačkim listićima bila su ponuđena dva imena: Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović (slika desno). Na veoma izjednačenim izborima pobjedila je Kolinda Grabar - Kitarović s 50,74 posto osvojenih glasova, dok aktualni predsjednik Josipović osvaja 49,26 posto glasova. HDZ-ova kandidatkinja je pobjedu i najbolje rezultate ostvarila u Ličko-senjskoj županiji (67,11 %), zatim u Splitsko-dalmatinskoj (62,12 %), Brodsko-posavskoj (59,59 %), Vukovarsko-srijemskoj (59,49 %), Šibensko-kninskoj (59,07 %), Zadarskoj (58,54 %), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (57,97 %), Požeško-slavonskoj (56,37 %), Karlovačkoj (55,87 %), Sisačko-moslavačkoj (53,72 %), Virovitičko-podravskoj i Osječkoj (53,50 %) i Zagrebačkoj županiji (51,49%). Za SDP-ovog kandidata Josipovića su i u drugom krugu većinom glasovali u Varaždinskoj županiji (64,23 %), Koprivničko-križevačkoj (53,43 %), Krapinsko-zagorskoj (52,95 %), Primorsko-goranskoj (61,67 %), Međimurskoj (72,60 %) te u Istarskoj gdje je ostvario najbolji rezultata osvojivši čak 79,47 posto glasova (slika ljevo, crveno - Josipović, plavo - Kolinda). (Hina) Kolinda Grabar Kitarović rođena je u mjestu Lubarska na Grobniku 29. Travnja 1968. godine. Po završetku osnovne škole u Donjem Jelenju, upisala je gimnaziju u Rijeci, a nakon tri godine srednjoškolsko školovanje nastavila je u SAD-u u Los Alamosu, New Mexico u sklopu učeničke razmjene. Po povratku u Hrvatsku upisuje engleski i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1993. godine. Tijekom studiranja upoznala je i svog supruga Jakova. Po završetku studija učlanila se i u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Stekla je magisterij iz područja političkih znanosti, nakon čega je postala savjetnica u ministarstvu. Od 2003. obnašala je dužnost ministrice europskih integracija, a kada su 2005. dva ministarstva spojena postala je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija i na funkciji ostala do 2008. Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od Srpnja 2011. vršila je dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. (Izvor: wikipedija > Kolinda Grabar Kitarović, Novi List, Grabar Kitarović pobijedila s 32 tisuće glasova prednosti, Objavljeno: 12. siječanj 2015., Također: 24sata.hr, Kolinda je pobjednica izbora: ..., 12.01.2015.)
2015. 14. Siječnja Na studentskom kampusu na Trsatu počinje izgradnja novog studentskog doma. Investicija je vrijedna oko 150 milijuna kuna. Tri objekta s ukupno 650 ležajeva gradit će splitska tvrtka Lavčević, a obuhvaća i izgradnju prateće infrastrukture, šetnica te opremanje smještajnih objekata. Rok izgradnje je 500 dana, a izgradnja ta tri objekta prve faze stajati oko 150 milijuna kuna. Gradnja sva tri paviljona financira se iz europskih strukturnih fondova, a istovremeno s gradnjom prve faze studentskog smještaja priprema se dokumentacija za drugu fazu gradnje, koja će se također financirati iz europskih strukturnih fondova, koja podrazumijeva sedam do osam objekata koji će imati više od dvije tisuće ležajeva. (Novi List, Ingrid Šestan Kučić: Strojevi stižu u Kampus ..., 14. siječanj 2015., Također: Fiuman.hr, Kreće izgradnja novog studentskog doma na Trsatu)
2015. 05. Ožujka Primorje se obrušila prva "marčana" bura koja je u Rijeci na mahove puhala brzinom i do 110 kilometara na sat, izazvala je velike probleme u prometu te oštećenja na objektima i stablima. Bura je iščupala i brojne prometne znakove, oštetila desetke automobila, stvarala probleme i zastoje u prometu. Na nedavno useljenim POS-ovim stanovima na Hostovom bregu orkanski je vjetar otrgnuo velik dio fasade, neke škole bile su zatvorene, povremeno je dolazilo i do problema u opskrbi električnom energijom. Pripadnici svih dobrovoljnih vatrogasnih društava iz tzv. "riječkoga prstena", u 48 sati imali su stotinjak intervencija. (Izvor: Vatrogasni vjesnik, 4/2015,. Vanda Radetić-Tomić: "Marčane" bure digle na noge vatrogasce u Primorju, Zagreb, 29. travnja 2015, str:20)
Jadranski galenski laboratorij, proizvodni kompleks "Pharma Valley"2015. 10. Srpnja dvije godine od početka ostvarivanja svog strateškog projekta, riječka farmaceutska kuća Jadranski galenski laboratorij (JGL), u nazočnosti predsjednika Vlade Zorana Milanovića, otvorila je novi proizvodni kompleks nazvan "Pharma Valley". Otvorenje je označilo završetak prve faze projekta koja u velikoj mjeri određuje budućnost poslovanja JGL-a. Radi se o najvećoj investiciji u povijesti ove riječke farmaceutske tvrtke, ali i u novijoj gospodarskoj povijesti Rijeke, vrijednoj 50 milijuna eura. Radi se o zgradi impozantne arhitekture, tlocrtne površine 430 m², s dva radna kata te dva kata tehničkih zona, 20.552 m² zatvorenog prostora od čega 7.304 m² čini automatizirano skladište ambalaže, poluproizvoda i gotovih proizvoda, 5.100 m² proizvodne hale, 4.900 m² uredi te 3.330 m² popratni sadržaji. Funkcionalno je povezan s postojećim pogonima na Svilnom, te se sada Jadran Galenski laboratorij proteže na ukupno 100 tisuća m². Na donjem katu smještena je proizvodnja sterilnih otopina opremljena najmodernijom opremom, uključujući čiste sobe, "cleanroom design", dok se na gornjem nalazi potpuno novi, suvremeno opremljeni, Kontrolno-analitički laboratorij. Projektom "Pharma Valley" obuhvaćene su obje lokacije - postojeća, Svilno 1, na kojoj se nalaze proizvodni pogoni, skladište ambalaže i popratni sadržaji te novi pogon - Svilno 2. Projekt je završen u roku od dvije godine, a većim dijelom financiran je kreditnim sredstvima HBOR-a. (Izvor: Privredni vjesnik, 3842, objavljeno 1. 9. 2014., Također: magazin primorsko-goranske županije "Zeleno i plavo", br. 39, studeni 2015., Dragan OGURLIĆ:"Ostvarili smo san svakog našeg zaposlenika", Također: Hrvatska radiotelevizija, Novi kompleks Jadran Galenskog laboratorija)
Nogometni stadion u kampu HNK Rijeka2015. 02. Kolovoza "HNK Rijeka" je i službeno otvorila vrata novog kampa na "Nogometnom stadionu u kampu HNK Rijeka" (slika desno) kako je puni naziv modernog zdanja na Rujevici. Nakon što su par dana ranije, 28. Srpnja, nakon deset mjeseci radova, pod paskom trenera Matjaža Keka i njegovog stručnog stožera održali prvi trening, novi je kamp otvorio vrata navijačima koji su dobili priliku vidjeti novi dom "HNK Rijeke". Na prostoru od 75 tisuća četvornih metara izgrađen je zamjenski stadion od 5700 mjesta, koji ima 3 UEFA zvjezdice i prateće trening površine. Istog je dana, u sklopu četvrtog kola MAXtv Prve lige odigrana i prva utakmica Rijeke na novom stadionu gdje je u goste stigla zagrebačka Lokomotiva. Pred do vrha ispunjenom Rujevicom, Rijeka je pobijedila sa 3:1. Golove za Rijeku su dali Marin Leovac, Magdalena Štimac iz Broda na Kupi prva će u PGŽ-u pohađati nastavu na daljinuBezjak i Anas Sharbini. (Izvor: HoćuRi, Odigrana prva utakmica na zamjenskom stadionu HNK Rijeka na Rujevici!, 02. kolovoza 2016, Također: Novi List, : Rujevički kompleks, najljepši kamp na svijetu..., 1. kolovoz 2015.)
2015. 07. Rujna Magdalena Štimac (slika ljevo) postaje prva srednjoškolka u Primorsko-Goranskoj županiji koja počinje koristiti mogućnost školovanja na daljinu. Za to koristi, zahvaljujući CARN-etu, videokonferencijsku širokopojasnu brzu vezu između njenog doma u Brodu na Kupi i učionice ekonomske škole "Mijo Marković" u Rijeci. Magdalena koja zbog zdravstvenih razloga nemože putovati u Rijeku na redovnu nastavu, pohađa nastavu po prilagođenom programu za zanimanje Pomoćni administrator - TEŠ u učionici namjenjenoj učenicima sa teškoćama u razvoju. Internetsku vezu omogućio je CARN-et Primorsko goranska županija kroz svoja ulaganja u projekt E-županije. Projekt je koštao 35.000 kuna. (Izvor: Novi List, Magdalena Štimac iz Broda na Kupi prva će u PGŽ-u pohađati nastavu na daljinu, 23. listopad 2015., Također: Rječanin.RTL, JEDNAKA ŠANSA ZA SVE: Magdalena će ..., 23. Listopada 2015.)
2015. 07. Rujna danas je započeo prvi nastavni dan osnovne škole „Josip Pavlišić“, prve katoličke osnovne škole u Rijeci. Osnovala ju je Riječka nadbiskupija na upit brojnih roditelja zainteresiranih za ovaj projekt i uz snažnu potporu i suradnju grupe katoličkih laika koji su se aktivno uključili u pripremne radnje za njezin početak. Škola ima dva razredna odjela s dvadesetak učenika po razredu i dostupna je svima bez obzira na različitosti u pogledu rase, vjere i nacionalnosti. Smještena na prvom katu prostrane zgrade bivšeg zgradi Filozofskog fakulteta u Omladinskoj ulici br. 14, na Belvederu, koja je u vlasništvu Riječke nadbiskupije. (Izvor: Katolička osnovna škola „Josip Pavlišić“, Povijest, Također: rastimo-u-vjeri.com > Prva katolička osnovna škola u Rijeci započela s nastavom, Objavljeno 8. RUJNA 2015)
70-ti rođendan Radio Rijeke2015. 16. Rujna Radio Rijeka slavi svoju 70. obljetnicu postojanja (slika desno). U tih 70 godina radio Rijeka je, kako službene statistike govore, najslušanija lokalna postaja unutar HRT-a i općenito jedna od najslušanijih hrvatskih radio stanica. Priča o Radio Rijeci priča je o stalnom rastu, sve od 16. Rujna 1945. kad su se iz Voloskog, dvojezično – na hrvatskom i talijanskom jeziku, sa: "Ovdje Radio Rijeka. Qui Radio Fiume" oglasile prve spikerice Barbarina Ožegović-Kosić za hrvatski te Ida Modica-Milković za talijanski jezik, a tako je ostalo kroz čitavu povijest. Radijska je postaja bila namijenjena dijelu Liburnije te selima, mjestima i gradićima uz Kvarnerski zaljev. Radio Rijeka je bila jedan od nositelja novih kulturnih, pa shodno tome, i glazbenih stremljenja, prati rad kazališta, galerija te ostala poprišta kulturnih zbivanja dajući im bitan medijski prostor u svrhu kulturnog prosvjećivanja i popularizacije umjetničkih vrijednosti. U sferi zabavne glazbe programski je orijentirana na njegovanje domaće glazbe, koja je upravo zahvaljujući njoj postala respektabilnim dijelom hrvatske scene. Tijekom svih ovih desetljeća Radio Rijeka je pronalazila načine da osigura dovoljno prostora riječkim glazbenicima, a najveću ulogu u promicanju riječke glazbene scene (pogotovo 80-ih i 90-ih godina) imao je Miodrag Đuza Stoiljković, višegodišnji glavni glazbeni urednik Radio Rijeke. Danas, 70 godina poslije, Radio Rijeka je za Riječane uistinu više od običnoga radijskog programa. Svojim slušateljima, uz dobro uhodani radijski program na hrvatskome i talijanskome jeziku već 70 godina, nudi i druge sjajne projekte. Tako već nekoliko godina u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci u kasnim večernjim satima emitira Radio Sovu, dva i pol sata svakodnevnoga studentskog programa. (Izvor: Novi List, Edi Prodan: Nije radio sve što svira ..., 6. rujan 2015., Također, Moja Rijeka, Mia Mohorić: Proslava 70. obljetnice Radio Rijeke, 03.09.2015., Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 91/92, Velid Đekić: TAKO JE POČELA RADIO RIJEKA)
Umro Petar Ćućo Grabovac2015. 02. Listopada u 86. godini života napustio nas je veliki riječki fotograf i osnivač foto službe Novog lista, fotoreporter Petar Ćućo Grabovac (slika ljevo). Petar Grabovac legendarni je fotoreporter Novog Lista, kroničar povijesti Rijeke koji je fotografskim aparatima puna četiri desetljeća pratio sva zbivanja - od sporta do politike - i tako zabilježio noviju povijest Rijeke i okolice u arhivi od desetak tisuća negativa. Petar Grabovac rođen je u Trebinju 6. Prosinca 1929. Godine 1948. zapošljava se u Riječkom listu kao korektor i novinar-suradnik. Godine 1949. odlazi u vojnu oficirsku školu iz koje se u studenom 1951. vraća kao KV aero-fotograf. Od tada, pa sve do odlaska u mirovinu 31. Prosinca 1989., radi kao fotoreporter-urednik u Novom listu. Ćućo je za svoj rad nagrađen brojnim nagradama, a u samo dvije godine, od 1954. do 1956. dobio je čak 34 međunarodna priznanja. Na Olimpijadi u Melbourneu 1956. godine nagrađen je srebrnom plaketom za sportsku fotografiju. Dobitnik je i četiri republičke i dvije savezne nagrade, a 1972. kao prvi u Hrvatskoj ponio je nagradu "Zlatno pero" Hrvatskog novinarskog društva za kameru. 1990. dobitnik je i Nagrade Grada Rijeke za životno djelo. Od 1998. g. vodi zapaženu rubriku "Fotovremeplov" u nedjeljnom Novom listu. Njegove su fotografije zbog osjećaja za detalj i ažurnosti često koristile u radu osiguravajućem zavodu i policiji. Do 1971. redovito je pratio Titove posjete Rijeci, Puli i Brijunima. Ovjekovječio je susrete i posjete brojnih delegacija i državnika (Che Guevara, Naser, Nehru, Hruščov, Brežnjev i dr.). Fotografije su mu povremeno objavljivane u američkim, talijanskim i francuskim časopisima, u monografijama i na kalendarima. 6. Listopada 2015. godine u 14 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održan je komemoracijski skup u povodu njegove smrti. Na komemoracijskom skupu govor za Petra Ćuću Grabovca održali su gradonačelnik Vojko Obersnel, župan Primorsko-goranske Povratak u Budućnost, 21. 10. 2015županije Zlatko Komadina, glavni urednik Novog lista Nenad Hlača, Silvano Ježina, fotoreporter, učenik i kolega Petra Ćuće Grabovca te osobni prijatelji Branko Mijić i Miroslav Ćiro Blažević. (Izvor: Novi List, Preminuo legendarni fotoreporter Petar Ćućo Grabovac, 3. listopad 2015., Također: Rijeka Danas, I.Jerić: Intervju: Petar Grabovac-Ćućo kroničar grada na Rječini, Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 85/86, Elvira Marinković Škomrlj: RIJEKA JE BILA CENTAR SVIJETA)
2015. 21. Listopada u 16 sati i 29 minuta u Rijeci, a i u mnogim gradovima svijeta organiziran doček Martya McFlya i znanstvenika Emmetta Browna, dan kada se oni vraćaju u budućnost. Glavni likovi kultnog filmskog serijala - trilogije iz 1989. "Povratak u Budućnost" režisera Roberta Zemeckisa iz 1985. su Michael J. Fox i Christopher Lloyd, u izmišljenom gradu Hill Ostaci torpeda pred RijekomValley. Kada Marty McFly i "Doc" Brown, u filmu "Povratak u budućnost 2" (slika desno), vremeplovom "preskaču" 30 godina i nađu se u "budućnosti" 21. Listopada 2015., gdje s čuđenjem otkrivaju svijet letećih automobila, goriva koje se dobiva od otpada, tenisica koje se same vezuju i robota kao konobara u restoranima. Budući da se Marty u budućnosti pojavljuje ispred gradske vječnice izmišljenog grada Hill Valley, doček je također priređen i ispred riječke gradske vječnice.
2015. 23. Listopada pripadnici specijalne policije izvukli iz mora, na ušću Rječine, nasuprot Veslačkog kluba Jadran, ostatke torpeda proizvedenog u Rijeci (slika ljevo). Time će Muzej grada Rijeke obogatit svoju zbirku torpeda još jednim primjerkom, izrađenim u Rijeci između dva svjetska rata. Ravnatelj Muzeja Grada Rijeke Ervin Dubrović ostao je ugodno iznenađen očuvanošću torpeda, što garantira da će novi muzejski izložak predstavljati pravu atrakciju za posjetitelje. "Zasad još ne znamo detalje o torpedu. Poznato nam je samo da je motor i ono što je od torpeda ostalo riječke proizvodnje te da je po svoj prilici izrađen izrneđu dva svjetska rata. Po izvlačenju, torpedo ćemo odvesti u naše spremište na Žabici. Ondje ćemo ga pregledati, desalinizirati, urediti i nakon toga ćemo moći konkretnije reci o čemu je riječ i koliko je ovaj eksponat važan u našoj zbirci i uopće za povijest torpeda u Rijeci," objasnio je Dubrović. (Izvor: Moja Rijeka, Emilija Sekulić: Iz mora izvađeni ostaci riječkog torpeda, Također: Rijeka Danas, Ostaci torpeda izvučeni iz Riječkog zaljeva)
2016. 13. Siječnja na svoj 102. rođendan preminuo je Maksimilijan Peč (Dugi Rat, 13. Sječnja 1914 - Rijeka, 13. Siječnja 2016.). Otac Theodor, aktivni marinski vojni časnik, prvi oficir stroja s bazama u Tivtu, Puli, a naposljetku i u Umro Maks Peč – živuća povijest RijekeKini. Majka, Genoveva Mandić, bila je iz poznate obitelji u Boki kotorskoj. Njezina prabaka bila je grofica Ana Bujević, udana za Mandića, admirala Bokeljske mornarice. Majčin djed Kuzma Mandić i baka Marija imali su jedanaestero djece, a jedan od njih bio je i naš svetac Leopold Bogdan Mandić (Herceg-Novi, Boka Kotorska, 12. Svibnja 1866. – Padova, 30. Srpnja 1942). Obiteljsku ostavštinu sv. Leopolda Mandića, koja mu je pripala, poklonio je riječkim kapucinima. Maksimilijan Maks Peč (slika desno), ”povijest Rijeke na dvije noge”, kako ga je jednom prilikom nazvao riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, nakon djetinjstva i školovanja provedenog na Sušaku te završene mature u Sušačkoj gimnaziji odlazi na studij građevine u Zagreb. Po završenom studiju i kratkom zaposlenju u Zagrebu, mladi inženjer graditeljstva vraća se 1939. godine na Sušak i zapošljava u tadašnjoj Sušačkoj općini. Nakon što su partizani ušli u Rijeku 3. Svibnja 1945. godine, s graditeljem Borenom Emilijem podiže drveni provizorni most preko Rječine kod hotela Kontinental. Tokom svog bogatog života bio je projektant i graditelj mostova od Senja do Trsta, cijenjen katolički laik, najstariji aktivni novinar u riječkim ”Zvonima”, a prije toga i u "Novom listu""La Voce del Popolu" i "Panorami", zaljubljenik u fotografiju iza kojeg stoji deset samostalnih izložbi, filatelist, spisatelj, sportaš, nekadašnji profesor u Građevinskoj školi u Rijeci, tajnik Plivačkog kluba Primorje, zapovjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sušak, zaposlenik Ministarstva pomorstva i u riječkoj gradskoj upravi. Bio je i tehnički direktor obnove Riječke luke , a zatim se opet vratio u gradsku službu kao šef inspektorata, načelnik za komunalne službe, sudski vještak, savjetnik za gradnju autoputova, Krčkog mosta, tunela Učka i dr. Dobitnik je brojnih odličja i zahvala među kojima se ističu Spomenica domovinskog rata 1997. godine, odlikovanje Ecclesia et Pontifice Pape Ivana Pavla II 2003. godine, a 2014. godine dobio je Nagradu Grada Rijeke za životno djelo koja mu je dodjeljena za nemjerljiv osobni doprinos razvitku grada Rijeke na području graditeljskih, komunalnih i društvenih djelatnosti. U Siječnju 2014. u nakladi Riječke biskupije i u suradnji s Novim listom, objavljena je knjiga "Maks Peč-radoznali promatraču povodu 100. rođendana Maksa Peča. Ispraćaj našeg Maxa bio je, po njegovoj želji, na skromnom pogrebu 15. Sječnja na riječkom groblju Kozala u najužem krugu obitelji i prijatelja. Obred ukopa u obiteljsku grobnicu i misu zadušnicu predvodio je nadbiskup Devčić. (Izvor: Moja Rjeka, Preminuo Maksimilijan Peč, Također: Fluminensia.org > Goran Moravček: Uskoro stogodišnjak, Maks Peč je živa riječka enciklopedija, 28. Listopad 2012, Također: Novi List, Sretan Vam 100. rođendan, barba Maks, Također: Klub Sušačana, SUŠAČKA REVIJA broj 64, Vjekoslav Bakašun, Mladen Vitezić: SVJEDODŽBE IZ PET DRŽAVA)
2016. 29. Sječnja Nakon prošlogodišnje operacije vratne kralježnice uz pomoć trodimenzionalnog pisača, Klinici za neurokirurgiju riječkog KBC-a sada se Kalup implantata donje čeljusti, Rijekaprimjenom iste tehnologije pridružila i Klinika za maksilofacijalnu kirurgiju. Kirurški tim predvođen prof. dr. sc. Robertom Cerovićem izveo je po mnogo čemu jedinstven zahvat rekonstrukcije mandibule, tj. polovice donje čeljusti. U suradnji KBC-a Rijeka sa stručnjacima zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ispisom u 3D tehnici izrađen je unikatan kalup (slika ljevo) koji je korišten pri samom tijeku operacije za izlijevanje smjese koštanog cementa temeljenog na poli (metil-metakrilatu). Ovaj tvrdi akrilatni polimer pokazao se kao vrlo pogodan materijal za rekonstrukciju čeljusti pacijenta. CT snimku donje čeljusti, koju je izradila radiologinja dr.Slavica Kovačić, zagrebački su stručnjaci pretvorili u računalni 3D model na temelju kojeg su modelirali implantat, konstruirali kalup za njegovo oblikovanje i 3D pisačem ga izradili aditivnim postupkom. Operacija uz pomoć tehnologije za koju svjetski stručnjaci kažu da zbog mogućnosti koje pruža već donosi revoluciju u zdravstvu, izvela je ekipa u sastavu: kirurzi Rober Cerović i David Harmicar, anesteziolozi Kazimir Juričić i Maša Biberić, anesteziološka sestra Irena Stanić te medicinski tehničari-instrumentari Sanja Franjkić, Robert Grgurić i Milan Repac.
2016. 16. Ožujka U Klinici za ortopediju i traumatologiju u Lovranu, po prvi put u Hrvatskoj implantiran je umjetni ručni zglob. Operacija je trajala dva sata, a pacijent će već sutra moći micati ruku. Operacija se preporučuje pacijentima s manjim zahtjevima za fizičkim opterećenjem ruku i šaka. Vijek trajanja umjetnog ručnog zgloba je u prosjeku devet godina i bitno poboljšava kvalitetu života pacijenta kojem je ugrađen. Operaciju je izvela ekipa predvođena kirurgom Zdravkom Jotanovićem, u sastavu: ortoped Luka Širola, anesteziolog Nenad Srdoč,  instrumentari Ozren Erak i Goran Milković i drugi, a ugradili su umjetni ručni zglob 74-godišnjem pacijentu iz Splita koji gotovo da nije mogao micati šake. Ta operacija ulazi u redovan operacijski program čime se lovranska bolnica svrstava u samo 4 centra u Europi koji obavljaju visoko diferencirani i subspecijalizirani operacijski zahvati. (Izvor: Novi List, Umjetni zglob spašava ruku, 18. ožujak 2016., Također: Radio HRT, Lovran: implantiran prvi ručni zglob u Hrvatskoj)
2016. 31. Ožujka prvi su put na području srednje i jugoistočne Europe, u Kliničkom bolničkom centru Rijeka izvedeni zahvati u kojima su dvjema pacijenticama u dobi od 27 i 39 godina koje su bolovale od dijabetičke gastropareze, teške kronične bolesti s izraženim simptomima kroničnog osjećaja mučnine i povraćanja, ugrađeni sustavi za gastričnu stimulaciju. Gastrična elektrostimulacija jedna je od terapija neuromodulacije, nove visoke tehnologije koja kontinuirano stimulira dijelove središnjeg i perifernog živčanog sustava. To se postiže primjenom niskovoltažne jednosmjerne struje koju stvara interni neurostimulator, svojevrstan pejsmejker želuca, kirurški postavljen ispod kože. Riječki tim liječnika predvodio je doc. dr. Marko Zelić, a Muzej Apoksiomenaoperacijama koje su izvedene laparaskopski prisustvovao je ugledni kirurg iz Velike Britanije dr. Sritharan Kadirkamanathan, jedan od vodećih svjetskih autoriteta na području ugradnje sustava za neuromodulaciju. (Izvor: Novi List, Barbara Čalušić: Riječki liječnici prvi u Srednjoj Europi ugradili pejsmejker želuca, Također: Ordinacija.hr > KBC Rijeka prva bolnica u srednjoj i jugoistočnoj Europi...)
2016. 30. Travnja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović otvorila je u Malom Lošinju u palači Kvarner "Muzej Apoksiomena" (slika ljevo), posvećen antičkom brončanom kipu atlete pronađenom u podmorju na dubini od 45 metara između otočića Vele Orjule i istočne obale Lošinja pokraj otoka Lošinja, a pronašao ga je slučajno 1997. godine belgijski ronilac i amaterski fotograf Rene Wauters. Desaliniziran do Listopada 2000. godine, nakon čega su konzervatorsko-restauratorski radovi trajali šest godina. Tijekom restauracije, istraživanjem materijala i stila izrade kip je datiran u 2. ili 1. stoljeće prije Krista. Naziv Apoksiomen inače dolazi od grčke riječi (apoxyomenos) što znači "onaj koji se struže". Naime to je jedna od konvencionalnih poza u kojoj su antički Grci prikazivali atlete. Nakon treninga, sportaši su prašinu i znoj s nauljenog tjela skidali malim srpolikim alatom koji su Grci zvali "'ksistra" a Rimljani "strigil", a kipovi apoksiomena  hvataju mladiće u takvim trenucima. Kip predstavlja atletičara, mladog sportaša baš u takvom trenutku. Jedina je za sad pronađena velika bronca na istočnoj obali Jadrana. Visok je 192 centimetra, težak 300 kilograma. Arhitektonski konstrukt izložbenog prostora ovješen je na postojećim kamenim zidovima Palače Kvarner te čeličnim rešetkama-nosačima i horizontalnim pločama definira konstruktivno-funkcionalnu cjelinu koja se spušta do prizemlja postojeće građevine. Na natječaju za zgradu muzeja koje je raspisalo Hrvatsko dizajnersko društvo odabran je i vizualni identitet Muzeja Apoksiomena, a prvu nagradu osvojio je Luka Predragović u konkurenciji od gotovo pedesetak pristiglih radova. Autori arhitektonskog projekta muzeja su Saša Randić i Idis Turato, a radovi palače, koja će biti novi Apoksiomenov dom, započeli su još 2012. godine.(Izvor: Fiuman.hr, Komadinu naljutilo jer Apoksiomena nije mogao pogledati s predsjednicom, Također: Idis Turato, Muzej Apoksiomena)
2016. 04. Listopada u svom domu u Voloskom, u 92. godini, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je Ljuboslav-Ljubo Kuntarić, jedan je od najplodnijih i najuspješnijih hrvatskih glazbenika i  skladatelja nakon Drugog svjetskog rata (na slici desno 2013.). Rođen 25. Lipnja 1925. godine u Čakovcu, a u zadnjih pola stoljeća živio je u Voloskom kod Opatije. Skladao je od 1939. godine, a s prvim ozbiljnijim radovima Ljubo Kuntarić javlja se kao skladatelj šlagera i kao prvi jugoslavenski hit-maker čija glazba je dominirala festivalima i radijskim eterom 1950-ih i 1960-ih godina. Pjesme koje je radio sa pjesnicima i tekstopiscima poput Drage Britvića, Stjepana Jakševca te najviše s Blankom Chudobom, predstavljaju samo mali dio njegovog ogromnog glazbenog opusa. U bazi autora ZAMP-a nalaze se čak 1132 njegova djela, no glazbeni kritičari navode da je skladao preko 2000 zabavnih melodija, 160 skladbi za djecu, više od 200 zborskih skladbi, 180 klapskih skladbi, 48 komornih tamburaških, 26 mandolinskih. Široj je javnosti zapravo manje poznato da je komponirao čak 680 skladbi sakralnog ciklusa,  a neke od njegovih pjesama pjevaju se godinama na misama, a da pjevači i ne znaju autora. Komponirao je i glazbu za dvadesetak opereta, mjuzikala te opera, a najčešće se spominju "Karolina Riječka", "Tata, udajem se za crnca", Hotel Maestral", "Ljubav i žena kroz sva vremena", "Na lijepom plavom Jadranu",  "Veli Jože", "Zlatarevo zlato", napisao je filmsku glazbu za petnaestak filmova, orkestralna djela, a skladao je i glazbu za najpopularniju jugoslavensku televizijsku seriju "Pozorište u kući" i drugo. Njegovi su mnogi evergrini  koji se i danas pjevuše: "Ta tvoja ruka mala" (prva nagrada publike, pobjednik prvog Zagrebačkog festivala 1953.), "Ako nećeš da te ljubim" (1. nagrada, Zagreb 1956.), "Nina"(3. nagrada, Zagreb 1956.), "Opatijo divna" (nagrada Turističkog saveza Opatije), "Autobus Calypso" (2. nagrada publike te 3. nagrada stručnog žirija, Opatija 1959.), "U nedilju Ane (Kad si kupim mali motorin)" (3. nagrada publike na festivalu Opatija 1960.), "Bez jedra i vjetra" (1. nagrada stručnog žirija MIK 1964.), "Barba Frane" (nagrada lista Arena za najvedriju melodiju, MIK 1966.), „Otišel je brodit“ (1. nagrada publike, 1. nagrada stručnog žirija te nagrada za uporabu istarskog melosa, MIK 1967.) i mnogih drugih. Najveći dio njegovog opusa ipak pripada duhovnoj glazbi koju je Kuntarić stvarao do kraja svog života. Za taj svoj skladateljski opus dobio je i zlatno odličje "Pro ecclesia et pontifice" pape Ivana Pavla II. Dobitnik je i brojnih nagrada i priznanja od kojih su samo 45 festivalske. (Izvor: wikipedija > Ljubo Kuntarić, Također: Novi List, : Skladatelj Ljubo Kuntarić preminuo noćas ..., Objavljeno: 4. listopad 2016., Također: FDK Omiš, Ljubo Kuntarić, HRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJA, Kuntarić, Ljuboslav Ljubo)
2016. 10 Listiopada u 93. godini života preminuo je Stojan Osojnak (slika desno), ikona nogometnog kluba "Rijeka", čovjek koji je šezdesetih godina Stojan Osojnak, RIPprošlog stoljeća proveo 1334 dana na klupi Rijeke kao trener. Osojnak je bio istinska legenda utkana u samu srž riječkog nogometa, kao trener koji je do sada najviše u kontinuitetu bio na klupi Rijeke. Rođen 11. Lipnja 1923. u Opatiji. Nogomet je počeo igrati kao dječak od 12 godina. Sa 16 je godina bio zapaženi igrač Riječkog kluba "Eneo". Kapitulaciju Italije 1943. je dočekao kao igrač riječke "Litorije". Po završetku rata, vraća se svojoj prvoj ljubavi - nogometu. Od 1948. do 1953. godine nosio je dres NK "Kvarnera", preteče "Rijeke". Igrao kao vođa navale u "Rijeci" sve do 1953. kada prelazi u "Dinamo". Za prvu momčad "Kvarnera" odnosno "Rijeke", odigrao 289 utakmica i postigao rekordna 172 pogotka. Ostat će u sjećanju navijača kad je u dresu Dinama s brojem 9 pogodio mrežu Zvezde za vrijedan naslov prvaka bivše države 1954. Za Dinamo je digrao 64 utakmice i postigao 45 pogodaka. Visok, suhonjav, sklon ozljedama, s odličnim pregledom igre i urođenim smislom za gol situaciju davao je ton igre svakoj navali u kojoj je igrao. Uz Čajkovskog i Čonča postao je još više efikasan. Oni su ga obilato hranili loptama. A on je klinički postizao golove. Po povratku na Kantridu pomogao je Rijeci da se 1958. godine vrati u Prvu ligu. Osojnak je bio prvi školovani domaći trener koji je vodio "Rijeku" u sjajnom razdoblju klupske momčadi. "Rijeku" je samostalno vodio u dva navrata, od 1. Ožujka 1960. do 30. Lipnja 1960., te zatim  od 1963. do 1967. godine, i to kao prvi trener Rijeke koji je ujedno bio i njen igrač. U sezonama 1965. i 1966. Rijeka se borila za sam vrh prvenstvene ljestvice. Osojnak je karijeru nastavio u Švicarskoj gdje je u pet navata vodio Chiasso, a dvije sezone vodio i Sion. Iako je živio u inozemstvu, Osojnak se uvijek vraćao u Rijeku, Opatiju i naravno Kantridu. Stojane, RIP! (Izvor: wikipedija > Stojan Osojnak, Također: Nogometni leksikon, Osojnak, Stojan, Također:  Kvarnerski.com, Zoran Mikulić: RIJEČKI NOGOMET 1945.-1955., Također: HNK RIJEKA, In memoriam: Stojan Osojnak (1923. – 2016.))
Norwegian jade u Rijeci2016. 15. Listopada bez prethodne najave i izvan protokola u Rijeku je pristao "Norwegian Jade", najveći kruzer do sada (na slici desno slika sa "Brodovi u Rijeci"). Vlasnik broda je američka kompanija "Norwegian Cruise Line", a brod plovi pod zastavom Bahama. Brod u Rijeku dolazi na kraju putovanja Venecija – Krf – Mikonos – Santorini – Pirej – Venecija. U svoj grad doveo ga je "domaći čovik", zapovjednik Vanja Litović, Riječanin koji je veliki dio života proveo na Vežici, a trenutno s obitelji živi na Rubešima. Rijeka uopće nije bila u itineraru "Norwegian Jadea", koji je trebao pristati u Splitu. No, zbog loše vremenske prognoze ocijenjeno je kako tamo pristajanje neće biti moguće i onda je u izuzetno kratkom roku organiziran dolazak broda u Rijeku. "Zbog juga nismo mogli u Split pa sam predložio Rijeku" rekao je Vanja Litović. "Doći u Rijeku meni je nezaboravno iskustvo, obitelj mi je upravo došla u posjetu, pa nam je svima to radostan trenutak." Kruzer je izgrađen u Njemačkoj 2006. godine, dužine je 294m, širine 32m, ima 15 paluba i mogućnost smještanja 2882 putnika i 1100 članova posade. Na broju je ukupno 1201 kabina. U Rijeku je stigao s 2.550 putnika i 1.050 članova posade. (Izvor: Novi List, : Gigant na Brajdici: Riječanin za kormilom, 16. listopad 2016, Također: PROM, Obaranje rekorda – najveći kruzer u Luci Rijeka, 15.10.2016, Također: Rijecan.in, Robert Zeneral: U Rijeku stigao Norwegian Jade....)
2016. 24. Listopada Matjaž Kek, trener NK Rijeke od 27. Veljače 2013., obara rekord od 1334 dana na čelu našeg najdražeg kluba. Taj je rekord do sada pripadao Stojanu Osojnaku. Njegovih 1335 još teče nakon jedne od najuspješnijih sezona kluba. Matjaž Kek rođen je 9. Rujna 1961. godine u Mariboru, a svoju igračku karijeru započeo je igrajući za NK Maribor 1979. godine., a 1985. godine prelazi u austrijski klub SV Spittal/Drau iz Spittala na Dravi gdje je ostao do 1988. godine kada je počeo igrati austrijski klub Grazer AK iz Graza. Vratio se je u NK Maribor 1995. godine s kojim je osvojio tri titule prvaka Slovenije i dva kupa. U 38. godini, 1999. godine prestaje se aktivno baviti nogometom. Nakon umirovljenja ostao je u NK Maribor kao pomoćni trener do 2000. kada je postaje glavni trener. 2006. trenirao je i Slovensku nogometnu preprezentaciju do 15 i 16 godina. 27. Veljače 2013. godine, nakon više od godine dana bez trenerskog posla, postaje trenerom HNK Rijeka. Već u prvoj Kekovoj sezoni klub kroz HNL ostvaruje plasman u kvalifikacije Europske lige, a sljedeće sezone Rijeka prvi put u povijesti ostvaruje plasman u grupnu fazu Europske lige nakon pobjeda u kvalifikacijama nad Prestatyn Townom, Žilinom i Stuttgartom. Matjaž, držim ti fige za još više i bolje!! (Izvor: Radio Rijeka, "Pod stjenama Kantride",intervju sa Matjažom Kekom, ponedjeljak 24. Listopada 2016, Također: wikipedija > Matjaž Kek, Također: HNK RIJEKA, Matjaž Kek)

 

 

Riječka povijest općenito
History of Racing, Preluk - Opatija - Rijeka
Prapovijest - 1400
1600 - 1650

1700 - 1750
1800 - 1825
1850 - 1875

1900 - 1925
1950 - 1975
2000 - 2015
Riječki grbovi i zastave (heraldika)

Riječka vlast kroz stoljeća
O Rijeci na engleskom jeziku

1400 - 1600
1650 - 1700
1750 - 1800
1825 - 1850
1875 - 1900

1925 - 1950

1975 - 2000
2015 - Danas